101. U kojemu je smislu čitav Kristov život Otajstvo?
Čitav je Kristov život događaj Objave. Ono što je vidljivo u Isusovu zemaljskome životu vodi njegovu nevidljivu Otajstvu, poglavito Otajstvu njegova božanskoga sinovstva: »Tko vidi mene, vidi i Oca« (Iv 14,9). Osim toga, makar je spasenje prije svega plod Križa i Uskrsnuća, sav je Kristov život Otajstvo spasenja jer sve što je Isus učinio, rekao i trpio, imalo je za cilj spasiti paloga čovjeka i obnoviti ga u njegovu prvotnom pozivu Božjega djeteta.

102. Što je pripravljalo Isusova Otajstva?
Ponajprije dugotrajna nada tijekom stoljeća, koju mi ponovno proživljavamo tijekom liturgijskoga slavlja vremena Došašća. Osim nejasna iščekivanja što ga je stavio u srce pogana, Bog je dolazak svoga Sina pripravljao Starim zavjetom, sve do dolaska Ivana Kristitelja koji je posljednji i najveći prorok.

103. Što Evanđelje uči o Otajstvima Isusova rođenja i djetinjstva?
Na Božić nebeska se slava očitovala u slabosti djeteta; Isusovo obrezanje znak je njegove pripadnosti židovskome narodu i predslika našega krštenja; Bogojavljenje je očitovanje izraelskoga Kralja - Mesije svim narodima; njegovo prikazanje u hramu, u Simunu i Ani, svekoliko je Izraelovo iščekivanje koje dolazi ususret svome Spasitelju; bijeg u Egipat i pokolj nevine dječice naviještaju da će sav Kristov život biti u znaku progonstva; njegov povratak iz Egipta podsjeća na Izlazak i prikazuje Isusa kao novog Mojsija: on je pravi i konačni osloboditelj.

104. Što nas uči Isusov skrovit život u Nazaretu?
Tijekom skrovita života u Nazaretu Isus ostaje u tišini obična života. On nam tako dopušta da budemo u zajedništvu s njim u svetosti svakodnevnoga života protkana molitvom, jednostavnošću, radom i obiteljskom ljubavlju. Njegovo pokoravanje Mariji i Josipu, njegovu zakonitome ocu, odraz je njegova sinovskoga posluha Ocu. Marija i Josip s vjerom prihvaćaju Otajstvo Isusa, premda ga uvijek ne shvaćaju.

105. Zašto Isus od Ivana prima »obraćeničko krštenje na otpuštenje grijeha« (Lk 3,3)?
Da započne svoj javni život i predoznači »krštenje« svoje smrti: tako, premda bez grijeha, prihvaća da se među grješnike ubroji njega, »Jaganjca Božjega koji oduzima grijeh svijeta« (Iv 1,29). Otac ga proglašava »ljubljenim Sinom« (Mt 3,17), a na njega se spušta Duh Sveti. Isusovo je krštenje predslika našega krštenja.

106. Što objavljuje napastovanje Isusa u pustinji?
Napastovanje Isusa u pustinji odražava ono Adamovo u raju i Izraelovo u pustinji. Sotona napastuje Isusa da iskuša njegov posluh poslanju koje mu je Otac povjerio. Krist, novi Adam, odbija napade i njegova pobjeda navješćuje pobjedu njegove muke, najviše poslušnosti njegove sinovske ljubavi. Crkva se sjedinjuje s ovim Otajstvom posebice u liturgijskome vremenu Korizme.

107. Tko je pozvan u kraljevstvo Božje koje je Isus naviještao i ostvario?
Isus u kraljevstvo Božje poziva sve ljude. I najgori grješnik pozvan je da se obrati i prihvati Očevo neizmjerno milosrđe. Već ovdje na zemlji Kraljevstvo pripada onima koji ga prihvaćaju ponizna srca. Njima su objavljena njegova Otajstva.

108. Zašto Isus očituje Kraljevstvo znakovima i čudesima?
Svoju riječ Isus prati znakovima i čudesima kako bi potvrdio daje Kraljevstvo prisutno u njemu, Mesiji. Premda ozdravlja neke osobe, nije došao da iskorijeni sva zla na zemlji, nego da nas prvotno oslobodi od ropstva grijehu. Izgon demona naviješta da će njegov Križ pobijediti nad »knezom ovoga svijeta« (Iv 12,31).

109. Koju ovlast u Kraljevstvu Isus daje svojim apostolima?
Isus odabire Dvanaestoricu, buduće svjedoke Uskrsnuća, i daje im da sudjeluju u njegovu poslanju: zato im je dao udjela u svojoj vlasti da poučavaju, odrješuju od grijeha te izgrađuju i upravljaju Crkvom. U tome zboru Petar prima »ključeve Kraljevstva« (Mt 16,19) i zauzima prvo mjesto sa zadaćom da čuva vjeru u njezinoj cjelovitosti i da u njoj utvrđuje svoju braću.

110. Što znači Preobraženje?
U Preobraženju se ponajprije pokazalo čitavo Trojstvo: »Otac u glasu, Sin u čovjeku, Duh u svijetlome oblaku« (sveti Toma Akvinski). Razgovarajući s Moj šijem i Ilijom o svome »izlasku« (Lk 9,31) Isus pokazuje da njegova slava prolazi preko Križa i pruža predokus svoga uskrsnuća te svoga slavnoga dolaska »kada će preobraziti ovo naše bijedno tijelo i suobličiti ga tijelu svome slavnome« (Fil 3,21).

»Preobrazio si se na gori, Kriste Bože, i učenici tvoji vidješe slavu tvoju koliko im to bijaše moguće, da znadu, kada te budu gledali raspeta da dragovoljno podnosiš muku, kako bi svijetu propovijedali, da si ti doista odsjev Očev« (bizantska liturgija).

111. Kako se zbio mesijanski ulazak u Jeruzalem?
U određeno vrijeme Isus odlučuje uzići u Jeruzalem kako bi podnio muku, umro i uskrsnuo. Kao Kralj Mesija koji pokazuje dolazak Kraljevstva on ulazi u svoj grad jašući na magaretu. Prihvatili su ga maleni čije je klicanje Crkva preuzela u euharistijskome Svet: »Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje! Hosana (Oh, spasi nas!)« (Mt 21,9). U bogoslužju Crkve slavljem Isusova ulaska u Jeruzalem započinje Sveti (Veliki) tjedan.