112. Koja je važnost Isusova vazmenoga (pashalnoga) otajstva? Isusovo vazmeno otajstvo, koje uključuje njegovu muku, smrt, uskrsnuće i proslavljenje, u središtu je kršćanske vjere jer se spasenjski Božji naum ispunio jednom za svagda otkupiteljskom smrću njegova Sina Isusa Krista.
113. Za kakve je optužbe Isus osuđen? Neki židovski starješine optužiše Isusa da krši Zakon, da oskvrnjuje Hram, a posebice da djeluje protiv vjere u jednoga Boga proglašavajući sebe Sinom Božjim. Zato su ga predali Pilatu da ga osudi na smrt.
114. Kako se Isus ponašao prema izraelskome Zakonu? Isus nije dokinuo Zakon što gaje Bog dao Mojsiju na Sinaju, nego ga je ispunio davši mu konačno tumačenje. On je sam božanski Zakonodavac koji u potpunosti ispunja ovaj Zakon. Osim toga, vjerni Sluga svojom pomirbenom smrću prikazuje jedinu žrtvu koja može otkupiti od svih »prijestupa prvoga Saveza« (Heb 9,15).
115. Kakav je bio Isusov stav prema jeruzalemskome Hramu? Isus je bio optužen za neprijateljski odnos prema Hramu. No, on ga je častio kao »boravište svoga Oca« (Iv 2,16) i u njemu je naučavao važan dio svoga učenja. Ipak, navijestio je i njegovo razorenje, u svezi s vlastitom smrću, te seje sam predstavio kao konačno Božje boravište među ljudima.
116. Je li Isus proturječio Izraelovoj vjeri u jedinoga Boga Spasitelja? Isus nikada nije proturječio vjeri u jednoga Boga pa ni kada je činio oso bito božansko djelo koje je ispunjalo mesijanska obećanja i njega očitovalo jednakim Bogu: praštanje grijeha. Isusov zahtjev da vjeruju u njega i da se obrate omogućuje nam shvatiti tragičnu zabludu Velikoga vijeća koje je držalo da Isus kao bogohulnik zavrjeđuje smrt.
117. Tko je odgovoran za Isusovu smrt? Isusova muka i smrt ne mogu se bez razlike pripisati ni svim onda živućim Židovima, kao ni drugim Židovima koji su se kasnije pojavili u prostoru i vremenu. Svaki pojedini grješnik, tj. svaki čovjek stvarno je uzrok i instrument Otkupiteljevih patnja, a veća je krivica onih, posebice kršćana, koji češće upadaju u grijeh ili uživaju u porocima.
118. Zašto je Kristova smrt dio Božjega nauma? Da sa sobom pomiri sve ljude zbog grijeha predane smrti, Bog je preuzeo inicijativu punu ljubavi i poslao svoga Sina da se preda na smrt za grješnike. Naviještena u Starome zavjetu, osobito kao žrtva Sluge patnika, Isusova se smrt dogodila »po Pismima«.
119. Kako je Krist sama sebe prikazao Ocu? Cijeli je Kristov život slobodno prihvaćena žrtva Ocu da ispuni njegov plan spasenja. On daje »svoj život kao otkupninu za mnoge« (Mk 10,45) i tako s Bogom izmiruje svekoliko čovječanstvo. Njegova patnja i smrt očituju kako je njegovo čovještvo postalo slobodnim i savršenim oruđem božanske Ljubavi koja hoće spasenje sviju ljudi.
120. Kako se na Posljednjoj večeri pokazuje Isusova žrtva? Na Posljednjoj večeri s apostolima uoči Muke Isus anticipira, tj. označuje i unaprijed ostvaruje dragovoljnu žrtvu sama sebe: »Ovo je tijelo moje koje se za vas predaje« (Lk 22,19), »ovo je krv moja koja se prolijeva...« (Mt 26,28). Tako istodobno ustanovljuje euharistiju kao »spomen« (1 Kor 11,25) svoje žrtve i svoje Apostole kao svećenike Novoga saveza.
121. Što se događa u smrtnoj borbi u Getsemaniju? Unatoč užasu što ga smrt izaziva u posve svetome čovještvu »Začetnika života« (Dj 3,15), ljudska volja Božjega Sina prihvaća volju Očevu: da nas spasi, Isus prihvaća ponijeti naše grijehe u svome tijelu »postavši poslušan do smrti« (Fil 2,8).
122. Koji su učinci Kristove žrtve na Križu? Isus je slobodno prikazao svoj život kao žrtvu pomirnicu, tj. zadovoljštinu za naše grijehe s potpunim posluhom svoje ljubavi sve do smrti. Ta »ljubav do kraja« (Iv 13,1) Božjega Sina s Ocem pomiruje čitavo čovječanstvo. Kristova vazmena žrtva, dakle, ljude otkupljuje na jedinstven, savršen i konačan način i otvara im pristup u zajedništvo s Bogom.
123. Zašto Isus poziva svoje učenike da uzmu svoj križ? Pozivajući svoje učenike da uzmu svoj križ i da ga slijede Isus svojoj otkupiteljskoj žrtvi želi pridružiti one iste koji su njezini prvi korisnici.
124. U kakvu je stanju bilo Kristovo tijelo dok je bilo u grobu? Krist je upoznao pravu smrt i pravi ukop. Ali božanska ga je snaga očuvala od truleži. |