161. Zašto je Crkva jedna?
Crkva je jedna jer joj je počelo i obrazac jedinstvo jednoga Boga u Trojstvu Osoba; utemeljitelj i glava joj je Isus Krist koji ponovno uspostavlja jedinstvo svih naroda u jednome tijelu; duša joj je Duh Sveti koji sve vjernike združuje u zajedništvo u Kristu. Jedna joj je vjera, jedan sakramentalni život, jedno apostolsko nasljedstvo, jedna zajednička nada i ista ljubav.

162. Gdje opstoji jedina Kristova Crkva?
Jedina Kristova Crkva, ustanovljena i uređena na ovome svijetu kao društvo, opstoji (subsistit in) u Katoličkoj Crkvi, kojom upravljaju nasljednik Petrov i biskupi koji su s njime u zajedništvu. Samo po njoj može se dostići sva punina sredstava spasenja jer je Gospodin sva dobra Novoga saveza povjerio samo apostolskome zboru na čelu s Petrom.

163. Kako gledati na kršćane nekatolike?
U Crkvama i crkvenim zajednicama koje su odijeljene od puna zajedništva s Katoličkom Crkvom nalaze se mnoge zasade posvećenja i istine. Sva ta dobra potječu od Krista i potiču na katoličko jedinstvo. Članovi tih Crkava i zajednica krštenjem su pritjelovljeni Kristu: zato ih priznajemo braćom.

164. Kako se zalagati za jedinstvo kršćana?
Želja za obnovom jedinstva sviju kršćana Kristov je dar i poziv Duha. Ona se odnosi na cijelu Crkvu i ostvaruje se obraćenjem srca, molitvom, međusobnim bratskim poznavanjem i teološkim dijalogom.

165. U kojemu je smislu Crkva sveta?
Crkva je sveta budući da joj je tvorac sam Presveti Bog; Krist je dao sama sebe za nju daje posveti i učini posvetiteljicom; Duh Sveti je ljubavlju oživljuje. U njoj je pohranjena punina sredstava spasenja. Svetost je poziv svakoga njezina člana i svrha svekolike njezine djelatnosti. Crkva među svoje članove ubraja Djevicu Mariju i bezbrojne svece, kao uzore i zagovornike. Svetost Crkve vrelo je posvećenja njezine djece koja se ovdje na zemlji sva priznaju grješnicima, uvijek potrebna obraćenja i očišćenja.

166. Zašto se Crkva naziva katoličkom?
Crkva je katolička, tj. sveopća jer je u njoj prisutan Krist: »Gdje je Krist, tu je Crkva katolička« (sveti Ignacije Antiohijski). Ona naviješta potpunost i cjelovitost vjere; u sebi nosi i pruža puninu sredstava spasenja; poslana je svim narodima svih vremena i svih kultura.

167. Je li partikularna Crkva katolička?
Katolička je svaka partikularna Crkva (tj. biskupija i eparhija), načinjena od zajednice kršćanskih vjernika u zajedništvu vjere i sakramenata sa svojim biskupom zaređenim u apostolskome nasljedstvu te s Rimskom Crkvom, koja »predsjeda u ljubavi« (sveti Ignacije Antiohijski).

168. Tko pripada Katoličkoj Crkvi?
Svi ljudi na različite načine pripadaju i pozvani su na katoličko jedinstvo Božjega naroda. Katoličkoj je Crkvi potpuno pritjelovljen svatko tko je, imajući Kristov Duh, s njom združen vezom ispovijedanja vjere, sakramenata, crkvene uprave i zajedništva. Krštenici, koji ne ostvaruju potpuno takvo katoličko jedinstvo, nalaze se u nekomu, premda ne savršenu, zajedništvu s Katoličkom Crkvom.

169. Kakav je odnos Katoličke Crkve prema židovskome narodu?
Katolička Crkva svoj odnos prema židovskome narodu promatra pomoću činjenice da je Bog ovaj narod izabrao prvi od sviju da primi njegovu Riječ. Židovskome narodu »pripada posinstvo, i Slava, i Savezi, i zakonodavstvo, i bogoštovlje, i obećanja; njegovi su i oci, i od njih je, po tijelu, Krist« (Rim 9,4.5). Za razliku od drugih nekršćanskih religija, židovska je vjera već odgovor na Božju Objavu u Starome zavjetu.

170. Kakva je veza između Katoličke Crkve i nekršćanskih religija?
To je prije svega veza zajedničkoga podrijetla i svrhe ljudskoga roda. Katolička Crkva drži daje sve dobro i istinito što se može naći u drugim religijama dar Božji, to je zraka njegove istine, pa može pripraviti za prihvaćanje evanđelja i potaknuti prema jedinstvu čovječanstva u Kristovoj Crkvi.

171. Što znači tvrdnja: »Izvan Crkve nema spasenja«?
Znači da svako spasenje dolazi od Krista-Glave po Crkvi koja je njegovo Tijelo. Zato se ne bi mogli spasiti oni koji, iako im je poznato daje Krist ustanovio Crkvu i daje ona potrebna za spasenje, ipak ne bi htjeli u nju ili ući ili pak u njoj ostati. Istodobno, zahvaljujući Kristu i njegovoj Crkvi mogu postići vječno spasenje oni koji bez svoje krivnje ne poznaju Kristovo evanđelje ni njegovu Crkvu, a ipak iskreno traže Boga i pod utjecajem milosti nastoje vršiti njegovu volju, koju su spoznali u glasu savjesti.

172. Zašto Crkva mora naviještati evanđelje cijelome svijetu?
Jer joj je Krist zapovjedio: »Pođite dakle i učinite mojim učenicima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga« (Mt 28,19). Ovaj Gospodinov misionarski nalog izvire iz vječne ljubavi Božje, koji je poslao svoga Sina i svoga Duha, jer »hoće da se svi ljudi spase i dođu do spoznanja istine« (I Tim 2,4).

173. Na koji je način Crkva misionarska?
Vođena Duhom Svetim Crkva nastavlja tijekom povijesti poslanje samoga Krista. Zato kršćani moraju svima naviještati Radosnu vijest koju je Krist donio, slijedeći njegov put, spremni i na žrtvovanje sebe sve do mučeništva.

174. Zašto je Crkva apostolska?
Crkva je apostolska po svome podrijetlu jer je sagrađena na »temelju apostola« (Ef 2,20); po svome nauku, preuzetu od apostola; po svome ustrojstvu, ukoliko je, sve do Kristova ponovnoga dolaska, poučavaju, posvećuju i njom upravljaju apostoli, po svojim nasljednicima biskupima u zajedništvu s Petrovim nasljednikom.

175. U čemu je poslanje apostola?
Riječ apostol znači poslanik. Isus, Očev Poslanik, između svojih učenika pozva k sebi dvanaestoricu i ustanovi ih kao svoje apostole, učinivši ih odabranim svjedocima svoga uskrsnuća i temeljima svoje Crkve. Naloži im da nastave njegovo poslanje rekavši: »Kao što mene posla Otac, tako i ja šaljem vas« (Iv 20,21) i obećavši da će biti s njima sve do svršetka svijeta.

176. Što je apostolsko nasljedstvo?
Apostolsko nasljedstvo jest prenošenje apostolskoga poslanja i vlasti njihovim nasljednicima po sakramentu reda. Zahvaljujući tome prenošenju Crkva ostaje u zajedništvu vjere i života sa svojim početkom dok tijekom stoljeća sve svoje poslanje vrši za širenje Kristova kraljevstva na zemlji.