177. Tko su vjernici?
Vjernici su oni koji su, krštenjem pritjelovljeni Kristu, učinjeni članovima Božjega naroda. Postavši na svoj način dionici Kristove svećeničke, proročke i kraljevske službe, pozvani su da, svaki prema svojemu položaju, vrše poslanje koje je Bog povjerio Crkvi. Među njima je prava jednakost u njihovu dostojanstvu Božje djece.

178. Kako je oblikovan Božji narod?
U Crkvi po božanskome ustanovljenju postoje sveti službenici koji su primili sakrament reda i tvore crkvenu hijerarhiju. Drugi se zovu laici. Ima i među jednima i među drugima onih koji se posvećuju na poseban način Bogu zavjetovanjem evanđeoskih savjeta: čistoće u beženstvu, siromaštva i poslušnosti.

179. Zašto je Krist ustanovio crkvenu hijerarhiju?
Krist je ustanovio crkvenu hijerahiju s poslanjem da u njegovo ime pase Božji narod i zato joj je dao vlast. Ona je načinjena od svetih službenika: biskupa, svećenika i đakona. Zahvaljujući sakramentu reda biskupi i svećenici u vršenju svoje službe djeluju u ime i u osobi Krista Glave; đakoni služe Božjemu narodu u službi (diakonia) Riječi, bogoslužja i ljubavi.

180. Kako se ostvaruje zborno značenje crkvenoga služenja?
Po uzoru na dvanaestoricu apostola, koje je Krist izabrao i zajedno poslao, jedinstvo članova crkvene hijerarhije u službi je zajedništva svih vjernika. Svaki biskup vrši svoju službu kao član biskupskoga zbora, u zajedništvu s papom, i s njim dijeli skrb za sveopću Crkvu. Svećenici svoju službu vrše unutar prezbiterija (svećenstva) partikularne Crkve, u zajedništvu i pod upravom vlastitoga biskupa.

181. Zašto crkveno služenje ima i osobno značenje?
Crkveno služenje ima i osobno značenje zato što je snagom sakramentareda svatko odgovoran pred Kristom koji gaje osobno pozvao i povjerio mu poslanje.

182. Koje je papino poslanje?
Papa, biskup Rima i nasljednik svetoga Petra, trajno je i vidljivo počelo i temelj jedinstva Crkve. On je Kristov namjesnik, glava biskupskoga zbora i pastir cijele Crkve nad kojom po božanskoj ustanovi ima potpunu, vrhovnu, neposrednu i opću vlast.

183. Koja je zadaća biskupskoga zbora?
Kolegij ili zbor biskupa, u zajedništvu s rimskim biskupom i nikada bez njega, vrši i vrhovnu i potpunu vlast nad Crkvom.

184. Kako biskupi ostvaruju svoje učiteljsko poslanje?
Biskupi u zajedništvu s papom imaju dužnost svima vjerno i mjerodavno navješćivati evanđelje, kao vjerodostojni svjedoci apostolske vjere obdareni Kristovom vlašću. Po nadnaravnu osjećaju vjere Božji narod nepokolebljivo pristaje uz vjeru, pod vodstvom živoga Učiteljstva Crkve.

185. Kada se praktično ostv aruje nezabludivost Učiteljstva?
Nezabludivost se praktično ostvaruje kada rimski biskup snagom svoje službe vrhovnoga pastira Crkve, ili zbor biskupa u zajedništvu s papom, poglavito okupljen na općemu saboru, konačnim činom proglašuju nauk vjere i morala, kao i onda kada se papa i biskupi u vršenju redovita Učiteljstva slažu u predlaganju nekoga nauka kao konačna. Uz ta učenja svaki vjernik treba pristajati posluhom vjere.

186. Kako biskupi vrše službu posvećivanja?
Biskupi posvećuju Crkvu dijeleći Kristovu milost služenjem Riječi i sakramenata, poglavito euharistije, te svojom molitvom, primjerom i radom.

187. Kako biskupi vrše službu upravljanja?
Svaki biskup kao član biskupskoga zbora kolegijalno se skrbi za sve partikularne Crkve te s ostalim biskupima u zajedništvu s papom za cijelu Crkvu. Biskup, kojemu se povjerava neka partikulama Crkva, njome upravlja svetom vlašću, koja je vlastita, redovita i neposredna, izvršavana u ime Krista, Dobroga pastira, u zajedništvu s cijelom Crkvom i pod vodstvom Petrova nasljednika.

188. Što je poziv vjernika laika?
Vlastiti poziv vjernika laika jest da teže za kraljevstvom Božjim, prosvjetljujući i uređujući ovozemaljske stvarnosti po Bogu. Tako ostvaruju poziv na svetost i apostolat, koji je upravljen svim krštenicima.

189. Kako vjernici laici sudjeluju u Kristovoj svećeničkoj službi?
Oni u njoj sudjeluju prinošenjem vlastitoga života - kao duhovne žrtve, »ugodne Bogu po Isusu Kristu« (1 Pt 2,5), posebice u euharistiji - sa svim djelima, molitvama i apostolskim pothvatima, obiteljskim životom i svakodnevnim radom, životnim tegobama koje strpljivo podnose te tjelesnim i duhovnim odmorom. Tako i laici, posvećeni Kristu i pomazani Duhom Svetim, Bogu posvećuju sam svijet.

190. Kako sudjeluju u njegovoj proročkoj službi?
U njoj sve više sudjeluju u vjeri prihvaćajući Kristovu riječ i navješćujući je svijetu svjedočanstvom života i riječju, evangelizacijom i katehezom. Ova evangelizacija dobiva osobitu uspješnost po tome što se vrši u običnim prilikama svijeta.

191. Kako sudjeluju u njegovoj kraljevskoj službi?
Laici sudjeluju u Kristovoj kraljevskoj službi budući da su od njega primili moć da samozatajom i svetim životom u sebi i u svijetu pobijede grijeh. Vrše razne službe na korist zajednice te čovjekove svjetovne djelatnosti i društvene ustanove prožimaju ćudorednim vrijednostima.

192. Što je posvećeni život?
To je oblik života priznat od Crkve. To je slobodan odgovor na poseban Kristov poziv kojim se osobe potpuno posvećuju Bogu i teže prema savršenstvu ljubavi po nadahnuću Duha Svetoga. To je posvećenje obilježeno vršenjem evanđeoskih savjeta.

193. Što posvećeni život daje poslanju Crkve?
Posvećeni život sudjeluje u poslanju Crkve po punu predanju Kristu i braći, svjedočeći nadu kraljevstva nebeskoga.