271. Što je euharistija?
Ona je žrtva Tijela i Krvi Gospodina Isusa koju je on ustanovio da ovjekovječi tijekom stoljeća žrtvu Križa, sve dok ponovno ne dođe, povjerivši Crkvi spomen-čin svoje Smrti i Uskrsnuća. Ona je znak jedinstva, vez ljubavi, vazmena gozba, na kojoj se Krist blaguje, duša se napunja milošću i daje nam se zalog vječnoga života.

272. Kada je Isus Krist ustanovio euharistiju?
Ustanovio ju je na Veliki četvrtak, »one noći kad bijaše predan« (1 Kor 11,23), dok je sa svojim apostolima slavio Posljednju večeru.

273. Kako ju je ustanovio?
Postoje u blagovalištu okupio svoje učenike, Isus u svoje ruke uze kruh, razlomi ga i dade njima govoreći: »Uzmite i jedite od ovoga svi: ovo je moje tijelo koje se za vas predaje.« Zatim u svoje ruke uze kalež s vinom i reče im: »Uzmite i pijte iz njega svi: ovo je kalež moje krvi, novoga i vječnog saveza, koja se prolijeva za vas i za sve ljude na otpuštenje grijeha. Ovo činite meni na spomen.«

274. Što je euharistija u životu Crkve?
Euharistija je izvor i vrhunac svega kršćanskog života. U njoj je vrhunac kako Božjega posvećujućeg djelovanja, tako i našega bogoštovlja koje mu iskazujemo. Ona sadrži sve duhovno blago Crkve: samoga Krista, naš Vazam. Zajedništvo božanskoga života i jedinstvo Božjega naroda izraz su i učinak euharistije. Euharistijskim slavljem već se pridružujemo nebeskoj liturgiji i unaprijed kušamo vječni život.

275. Kako se naziva ovaj sakrament?
Neiscrpno bogatstvo ovoga sakramenta izražava se u različitosti njegovih naziva od kojih svaki doziva u svijest neki poseban vidik. Najčešće se naziva: euharistija, sveta misa, večera Gospodnja, lomljenje kruha, euharistijsko slavlje, spomen-čin Gospodnje muke, smrti i uskrsnuća, sveta žrtva, sveta i božanska liturgija, sveta otajstva, Presveti oltarski sakrament, sveta pričest.

276. Koje je mjesto euharistije u božanskome naumu spasenja?
U Starome savezu euharistija je predoznačena poglavito godišnjom pashalnom večerom, koju je svaki Židov slavio beskvasnim kruhom u spomen na žurbu izlaska i oslobođenja iz Egipta. Isus je u svome naučavanju naviješta i ustanovljuje ju slaveći sa svojim apostolima Posljednju večeru tijekom pashalne gozbe. Vjerna Gospodnjemu nalogu: »Ovo činite meni na spomen« (1 Kor 11,24) Crkva je uvijek slavila euharistiju, poglavito nedjeljom, u dan Isusova uskrsnuća.

277. Kako se odvija euharistijsko slavlje?
Odvija se u dvije velike cjeline koje tvore jedinstven bogoštovni čin: u bogoslužju Riječi, koje podrazumijeva navještaj i slušanje Božje riječi, i u euharistijskome bogoslužju, koje podrazumijeva prikazanje kruha i vina, euharistijsku molitvu ili anaforu, koja sadrži riječi posvete, te pričest.

278. Tko je služitelj euharistijskoga slavlja?
To je valjano zaređen svećenik (biskup ili prezbiter) koji djeluje u osobi Krista Glave i u ime Crkve.

279. Što su bitne tvari nužne za slavljenje euharistije?
To su pšenični kruh i trsovo vino.

280. U kojemu je smislu euharistija spomen-čin Kristove žrtve?
Euharistija je spomen-čin u smislu da uprisutnjuje i posadašnjuje žrtvu koju je Krist jednom zasvagda na Križu prikazao Ocu za čovječanstvo. Žrtvena narav euharistije izražena je već samim riječima ustanovljenja: »Ovo je moje tijelo, koje se za vas predaje« i: »Ovaj kalež novi je savez u mojoj krvi, koja se za vas prolijeva« (Lk 22,19-20). Žrtva Križa i euharistijska žrtva jedna su jedincata žrtva. Ista je žrtva i žrtvovatelj, različit je samo način prikazivanja: krvni na Križu, nekrvni u euharistiji.

281. Kako Crkva sudjeluje u euharistijskoj žrtvi?
U euharistiji Kristova žrtva postaje i žrtva udova njegova Tijela. Život vjernika, njihova hvala, patnja, molitva, njihov rad sjedinjeni su s Kristovima. Ukoliko je žrtva, euharistija se prikazuje za sve vjernike žive i mrtve, kao zadovoljština za grijehe svih ljudi i da se od Boga dobiju duhovna i vremenita dobra. I nebeska je Crkva sjedinjena u Kristovu prinosu.

282. Kako je Isus prisutan u euharistiji?
Isus Krist je u euharistiji prisutan na jedinstven i neusporediv način. Na¬ime, prisutan je istinski, stvarno i bitno: svojim Tijelom i Krvlju, zajedno sa svojom Dušom i svojim Božanstvom. U njoj je, dakle, sakramentalno, tj. pod euharistijskim prilikama kruha i vina, prisutan sav i čitav Krist: Bog i čovjek.

283. Što znači pretvorba biti (transubstancijacija)?
Pretvorba biti (transubstancijacija) znači preobrazbu sve biti (supstancije) kruha u bit Kristova Tijela i sve biti vina u bit njegove Krvi. Ta se pretvorba ostvaruje u euharistijskoj molitvi, snagom Kristove riječi i djelovanjem Duha Svetoga. Ipak, osjetilna obilježja kruha i vina te »euharistijske prilike« ostaju nepromijenjeni.

284. Da li lomljenje kruha dijeli Krista?
Lomljenje kruha ne dijeli Krista: on je sav i čitav prisutan u svakoj euharistijskoj prilici i u svakome njezinu dijelu.

285. Dokle traje Kristova euharistijska prisutnost?
Traje sve dotle dok traju euharistijske prilike.

286. Kakvo se štovanje duguje sakramentu euharistije?
Dužni smo mu iskazivati poklonstveno štovanje (latria), tj. klanjanje pridržano samo Bogu, bilo tijekom euharistijskoga slavlja, bilo izvan njega. Naime, Crkva najvećom pomnjom čuva posvećene hostije, nosi ih bolesnicima i drugim osobama spriječenima da sudjeluju u svetoj misi, izlaže ih svečanu klanjanju vjernika, nosi ih u procesiji i poziva na učestalo pohađanje i klanjanje Presvetomu sakramentu koji se čuva u svetohraništu.

287. Zašto je euharistija vazmena gozba?
Euharistija je vazmena gozba jer nam Krist, sakramentalno ostvarujući svoju Pashu, daruje svoje Tijelo i svoju Krv kao hranu i piće te nas u svojoj žrtvi sjedinjuje sa sobom i međusobno.

288. Što je oltar?
Oltar je simbol samoga Krista koji je prisutan i kao žrtva (oltar-žrtvenik Križa) i kao nebeska hrana koja nam se dariva (oltar-euharistijski stol).

289. Kada Crkva obvezuje na sudjelovanje u svetoj misi?
Crkva obvezuje vjernike na sudjelovanje u svetoj misi svake nedjelje i u zapovijedane blagdane, a preporučuje ga i drugih dana.

290. Kada je obveza pristupiti svetoj pričesti?
Vjernicima koji sudjeluju u svetoj misi Crkva preporučuje i da se pobožno pričeste, a obvezuje ih da to učine barem o Uskrsu.

291. Što se traži za primanje svete pričesti?
Za primanje svete pričesti mora se biti potpuno pritjelovljen Katoličkoj Crkvi i biti u stanju milosti, tj. ne biti svjestan ikakva smrtnoga grijeha. Tko je svjestan daje počinio težak grijeh, mora primiti sakrament pomirenja prije pristupanja pričesti. Važni su i duh sabranosti i molitve, opsluživanje od Crkve propisana posta, tjelesno držanje (kretnje, odjeća) kao znak poštivanja Krista.

292. Koji su plodovi pričesti?
Sveta pričest povećava naše sjedinjenje s Kristom i njegovom Crkvom, čuva i obnavlja život milosti primljen na krštenju i potvrdi i daje da rastemo u ljubavi prema bližnjemu. Jačajući nas u ljubavi briše lake grijehe i čuva nas od smrtnih grijeha.

293. Kada se pričest može podijeliti drugim kršćanima?
Katolički službenici imaju dopuštenje podijeliti svetu pričest članovima istočnih Crkava koji nisu u punu zajedništvu s Katoličkom Crkvom kada oni to svojevoljno zatraže i kada su za to pravo raspoloženi.
Glede članova drugih crkvenih zajednica, katolički službenici imaju dopuštenje dijeliti svetu pričest vjernicima koji je u velikoj potrebi svojevoljno zatraže, ako su pravo raspoloženi i s obzirom na sakrament očituju katoličku vjeru.

294. Zašto je euharistija »zalog buduće slave«?
Zato što nas euharistija ispunja svim milostima i nebeskim blagoslovom, jača nas za putovanje ovim životom i budi čežnju za životom vječnim te nas već sada sjedinjuje s Kristom koji je uzašao Ocu s desna, s nebeskom Crkvom, s preblaženom Djevicom i svima svetima.

U euharistiji lomimo »isti kruh koji je lijek besmrtnosti, ustuk protiv smrti, hrana da bismo zauvijek živjeli u Isusu Kristu« (sveti Ignacije Antiohijski).