541. Od koga je Isus naučio moliti?
Svojim ljudskim srcem Isus je naučio moliti od svoje majke i od židovske predaje. No, njegova molitva provire iz tajnoga vrela jer je vječni Sin Božji koji u svome svetom čovještvu svome Ocu upravlja savršenu sinovsku molitvu.

542. Kada je Isus molio?
Evanđelje kazuje kako je Isus često molio. Vidimo ga kako se povlači u osamu, čak i noću. Moli prije odlučujućih trenutaka svoga poslanja ili poslanja apostola. Zapravo, cijeli je njegov život molitva jer je u stalnu zajedništvu ljubavi s Ocem.

543. Kako je Isus u svojoj muci molio?
Isusova molitva tijekom njegove smrtne borbe u Getsemanskome vrtu i njegove posljednje riječi na križu objavljuju dubinu njegove sinovske molitve: Isus ispunja Očev naum ljubavi i na se uzima sve tjeskobe čovječanstva, sva pitanja i zagovore povijesti spasenja. On ih prikazuje Ocu koji ih prihvaća i iznad svakoga očekivanja uslišava, uskrsnuvši ga od mrtvih.

544. Kako nas Isus uči moliti?
Isus nas uči moliti ne samo molitvom Očenaš, nego i kada sam moli. Na taj nam način osim sadržaja pokazuje i raspoloženje potrebno za pravu molitvu: čistoća srca, koje traži Kraljevstvo i prašta neprijateljima, smjelo i sinovsko povjerenje, koje nadilazi ono što osjećamo i razumijemo, budnost, koja učenika štiti od napasti.

545. Zašto je naša molitva učinkovita?
Naša je molitva učinkovita jer je u vjeri sjedinjena s Isusovom molitvom. U njemu kršćanska molitva postaje zajedništvo ljubavi s Ocem. Tako možemo Bogu prikazati svoje molbe i biti uslišani: »Ištite i primit ćete, da radost vaša bude potpuna« (Iv 16,24).

546. Kako je molila Djevica Marija?
Marijinu molitvu resi njezina vjera i velikodušan dar čitava njezina bića Bogu. Isusova je Majka i Nova Eva, »Majka živih«: za potrebe ljudi ona moli Isusa, svoga Sina.

547. Postoji li u evanđelju Marijina molitva?
Osim Marijina zagovora u Kani Galilejskoj, evanđelje nam prenosi Veliča (Magnificat) (Lk 1,46-55), Bogorodičinu i crkvenu pjesan, radosno hvala koje se uzdiže iz srca siromaha jer se ispunjenjem božanskih obećanja njihova nada ostvarila.

548. Kako je molila prva zajednica kršćana u Jeruzalemu?
Na početku Djela apostolskih piše da u prvoj jeruzalemskoj zajednici, koju je Duh Sveti poučio molitvenome životu, vjernici »bijahu postojani u nauku apostolskom, u zajedništvu, lomljenju kruha i molitvama« (Dj 2,42).

549. Kako se Duh Sveti zauzima u molitvi Crkve?
Duh Sveti, unutarnji Učitelj kršćanske molitve, odgaja Crkvu u molitvenome životu i daje joj da sve dublje prodire u kontemplaciju i u zajedništvo s nedokučivim otajstvom Krista. Molitveni oblici izraženi u apostolskim i kanonskim spisima ostat će pravilom kršćanske molitve.

550. Koji su bitni oblici kršćanske molitve?
To su blagoslov i klanjanje, prošnja i zagovor, zahvaljivanje i pohvala. I euharistija sadrži i izražava sve molitvene oblike.

551. Što je blagoslov?
Blagoslov je čovjekov odgovor na Božje darove: blagoslivljamo Svemogućega koji nas prvi blagoslivlja i ispunja svojim dobrima.

552. Kako se može definirati klanjanje?
Klanjanje je prostiranje ničice čovjeka koji se priznaje stvorenjem pred svojim triput svetim Stvoriteljem.

553. Koji su oblici prosidbene molitve?
To mogu biti molba za oproštenje, ali i ponizna, puna povjerenja prošnja za sve naše tjelesne i duhovne potrebe. No, najprije treba željeti dolazak kraljevstva Božjega.

554. Što je zagovor?
Zagovor je prošnja u korist drugoga. On nas usklađuje i sjedinjuje s Isusovom molitvom koji kod Oca zagovara za sve ljude, osobito za grješnike. Zagovor se mora protezati i na neprijatelje.

555. Kada se Bogu iskazuje zahvaljivanje?
Crkva neprestance zahvaljuje Bogu, poglavito slaveći euharistiju, u kojoj je Krist pridružuje svome zahvaljivanju Ocu. Svaki događaj kršćaninu postaje povod za zahvaljivanje.

556. Što je molitva pohvale?
Pohvala je oblik molitve koja najneposrednije Boga priznaje Bogom. Ona je potpuno nesebična: pjeva Bogu radi njega samoga i slavi ga zato što on jest.