578. Kako je nastala molitva Oče naš?
Ovu nezamjenjivu kršćansku molitvu, Oče naš, naučio nas je Isus kada ga je jedan učenik, vidjevši ga u molitvi, zamolio: »Nauči nas moliti« (Lk 11,1). Liturgijska tradicija Crkve uvijek se služila tekstom svetoga Mateja (Mt 6,9-13).

579. Koje je mjesto molitve Oče naš u Svetome pismu?
Molitva Oče naš je »sažetak svega evanđelja« (Tertulijan), »najsavršenija molitva« (sveti Toma Akvinski). Smještena usred Govora na gori (Mt 5-7), u obliku molitve ponavlja bitan sadržaj evanđelja.

580. Zašto se naziva »molitvom Gospodnjom«?
Oče naš se naziva »molitvom Gospodnjom« jer nas ju je naučio sam Gospodin Isus.

581. Koje mjesto ima Oče naš u molitvi Crkve?
Najizvrsnija molitva Crkve, Oče naš, »predaje se« prigodom krštenja da se očituje novo rođenje na božanski život djece Božje. Euharistija joj otkriva puni smisao jer će njezine prošnje, utemeljene na već ostvarenu otajstvu spasenja, biti u punini uslišane o Gospodnjemu dolasku. Oče naš je sastavni dio liturgije časova.

582. Zašto Ocu »smijemo pristupiti s punim pouzdanjem«?
Jer nas pred lice Očevo vodi Isus, naš Otkupitelj, a njegov Duh nas čini njegovom djecom. Tako priprostim i sinovskim pouzdanjem, radosnom sigurnošću i poniznom smjelošću možemo moliti Oče naš sigurni da ćemo biti ljubljeni i uslišani.

583. Kako Boga možemo zazivati kao »Oca«?
Boga možemo zazvati »Oče« jer nam gaje objavio Božji Sin, koji je postao čovjekom, a Duh Sveti nam daje da ga spoznamo. Zazivanje Oca uvodi nas s uvijek novom zadivljenošću u njegovo otajstvo i u nama budi želju da se ponašamo kao njegovi sinovi i kćeri. Dakle, molitvom Gospodnjom svjesni smo da smo djeca Očeva u Sinu.

584. Zašto govorimo Oče »naš«?
»Naš« izražava potpuno nov odnos prema Bogu. Kada molimo Oca, klanjamo mu se i slavimo ga sa Sinom i Duhom. U Kristu smo »njegov« Narod, a on je »naš« Bog, od sada pa u vijeke. Naime, govorimo Oče »naš« jer je Kristova Crkva zajedništvo mnoge braće koja su »jedno srce i jedna duša« (Dj 4,32).

585. Kakvim duhom zajedništva i poslanja Boga molimo Oče »naš«?
Budući daje moljenje Oče »naš« opće dobro krštenika, oni osjećaju hitan poziv da sudjeluju u Isusovoj molitvi za jedinstvo njegovih učenika. Moliti »Oče naš« znači moliti sa svim ljudima i za čitavo čovječanstvo, da svi spoznaju jedinoga pravoga Boga i da budemo sabrani u jedinstvu.

586. Što znači izraz »koji jesi na nebesima«?
Ovaj biblijski izraz ne označuje neko mjesto [»prostor«], nego način bitka: Bog je onkraj i iznad svega. Izraz označuje Božje veličanstvo i svetost, kao i njegovu prisutnost u srcu pravednika. Nebesa, ili Kuća Očeva, prava je domovina kojoj, dok smo još na zemlji, u nadi težimo. U njoj već živimo »skriveni s Kristom u Bogu« (Kol 3,3).

587. Kako je sastavljena molitva Gospodnja?
Ona sadrži sedam prošnja Bogu Ocu. Prve tri, većma bogoslovne, privlače nas njegovoj slavi: ljubavi je vlastito da prvo misli na onoga koga ljubi. Te prošnje ukazuju što osobito moramo od njega iskati: posvećenje njegova Imena, dolazak njegova Kraljevstva, ostvarenje njegove volje. Četiri posljednje prikazuju Ocu milosrđa naše jade i naša očekivanja. Njima ištemo da nas hrani, da nam prašta, da nas izbavi od napasti i da nas oslobodi od Zloga.

588. Što znači: »Sveti se ime tvoje«?
Svetiti Ime Božje ponajprije je hvala koja Boga priznaje Svetim. Doista, Bog je svoje sveto Ime objavio Mojsiju i htio je da mu njegov puk bude posvećen kao sveti narod u kojemu on boravi.

589. Kako se Božje Ime sveti u nama i u svijetu?
Svetiti Ime Božje, koji nas poziva »na svetost« (1 Sol 4,7), znači željeti da krsno posvećenje oživljuje čitav naš život. Nadalje, znači svojim životom i svojom molitvom tražiti da svaki čovjek Božje Ime spozna i blagoslivlje.

590. Što Crkva ište moleći: »Dođi kraljevstvo tvoje«?
Crkva zaziva konačan dolazak Božjega kraljevstva Kristovim povratkom u slavi. No, Crkva također moli da Božje kraljevstvo već danas raste posvećenjem ljudi u Duhu i njihovim zalaganjem, služenjem pravdi i miru, u skladu s Blaženstvima. Ova je molitva poklik Duha i Zaručnice: »Dođi, Gospodine Isuse« (Otk 22,20).

591. Zašto molimo: »Budi volja tvoja kako na nebu, tako i na zemlji«?
Očeva je volja »da se svi ljudi spase« (1 Tim 2,3-4). Radi toga je Isus došao: da savršeno ispuni spasonosnu Očevu volju. Mi Boga Oca molimo da našu volju sjedini s voljom svoga Sina, po primjeru presvete Marije i svetaca. Ištemo da se njegov dobrohotni naum potpuno ostvari na zemlji kao što je već ostvaren na nebu. Molitvom možemo »razabirati što je volja Božja« (Rim 12,2) i steći »postojanost daje vršimo« (Heb 10,36).

592. Koji je smisao prošnje: »Kruh naš svagdanji daj nam danas«?
Sinovskim povjerenjem ištući od Boga svima potrebnu svakodnevnu hranu za vlastito uzdržavanje priznajemo koliko je Bog, naš Otac, dobar iznad svake dobrote. Također tražimo i milost da znamo djelovati kako bi pravednost i dijeljenje polučilo da obilje jednih namiri oskudicu drugih.

593. Koji je izrazito kršćanski smisao ove prošnje?
Budući da »čovjek ne živi samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta« (Mt 4,4), ova se prošnja jednako odnosi i na glad za njegovom Riječju, za Kristovim Tijelom u euharistiji, kao i na glad za Duhom Svetim. Mi ga s potpunim povjerenjem ištemo za danas, za Božje danas, a on nam se daje poglavito u euharistiji, koja je predokus gozbe u Kraljevstvu koje dolazi.

594. Zašto govorimo: »Otpusti nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim«?
Tražeći od Boga Oca oproštenje, pred njim se priznajemo grješnicima. No, istodobno ispovijedamo i njegovo milosrđe jer u njegovu Sinu i po sakramentima »imamo otkupljenje, otpuštenje grijeha« (Kol 1,14). Naša će prošnja ipak biti uslišana samo pod uvjetom da mi prethodno oprostimo.

595. Kako se može oprostiti?
Milosrđe prodire u naše srce samo ako i mi znamo opraštati, pa čak i svojim neprijateljima. Pa makar čovjeku izgledalo nemoguće udovoljiti ovomu zahtjevu, srce koje se predaje Duhu Svetome može poput Krista ljubiti do kraja, ranu pretvoriti u samilost, uvredu okrenuti u zagovor. Oproštenje ima udjela u božanskome milosrđu i vrhunac je kršćanske molitve.

596. Što znači: »Ne uvedi nas u napast«?
Ovime Boga Oca molimo da nas ne ostavi same u nemilosti napasti. Od Duha ištemo da znadnemo razlikovati s jedne strane kušnju, koja potpomaže rast u dobru, od napasti, koja vodi u grijeh i smrt, te s druge strane što je biti napastovan, a što pristati na napast. Ova nas prošnja sjedinjuje s Isusom koji je svojom molitvom pobijedio napast. Ona potiče milost budnosti i konačne ustrajnosti.

597. Zašto zaključujemo moleći: »Nego izbavi nas od Zla«?
Zlo označava osobu Sotone »koji se protivi Bogu i koji je zavodnik svega svijeta« (Otk 12,9). Krist je već izvojevao pobjedu nad đavlom. No, mi molimo da ljudska obitelj bude oslobođena od Sotone i djela njegovih. Također ištemo dragocjen dar mira i milosti ustrajna iščekivanja dolaska Krista koji će nas zauvijek osloboditi od Zloga.

598. Što znači završno Amen?
»Na kraju molitve kažeš: Amen potpisujući s tim Amen, što znači ‘neka bude’, sve ono što sadrži molitva kojoj nas je Bog naučio« (sveti Ćiril Jeruzalemski).