gototopgototop

Uzašao na nebo... Ispis

125. Što je »nad pakao« gdje je Isus sišao?
Boravište mrtvih »nad paklom« - različito od pakla prokletstva - stanje je sviju, i pravednih i zlih, koji su umrli prije Krista. Dušom sjedinjenom sa svojom božanskom Osobom Isus je sišao u boravište mrtvih k pravednicima koji su iščekivali svoga Otkupitelja kako bi napokon došli do gledanja Boga.

Svojom smrću, pobijedivši smrt i đavla »koji imaše moć smrti« (Heb 2,14), oslobodio je pravednike u iščekivanju Otkupitelja i otvorio im vrata Neba.

126. Koje je mjesto Kristova Uskrsnuća u našoj vjeri?
Isusovo je Uskrsnuće najviša istina naše vjere u Krista i zajedno s Križem bitan je dio vazmenoga otajstva.

127. Koji »znakovi« potvrđuju Isusovo Uskrsnuće?
Osim bitnoga znaka koji predstavlja prazan grob, Isusovo Uskrsnuće potvrđuju žene koje prve susreću Isusa i navješćuju ga apostolima. Nakon toga se Isus »ukazao Kefi (Petru), zatim dvanaestorici. Potom se ukaza braći, kojih bijaše više od pet stotina zajedno« (1 Kor 15,5-6) i mnogim drugima. Apostoli uskrsnuće nisu mogli izmisliti jer im se ono činilo nemogućim: uostalom, i sam ih je Isus prekorio zbog njihove nevjere.

128. Zašto je Uskrsnuće istodobno nadnaravan događaj?
Premda je povijesni događaj koji se može ustanoviti i potvrditi znakovima i svjedočanstvima, Uskrsnuće kao ulazak Kristova čovještva u Božju slavu nadvisuje i nadmašuje povijest kao otajstvo vjere. Zbog toga se uskrsnuli Krist nije očitovao svijetu nego svojim učenicima, učinivši ih svojim svjedocima pred narodom.

129. U kakvu je stanju Isusovo uskrsnulo tijelo?
Kristovo Uskrsnuće nije bilo povratak zemaljskome životu. Njegovo uskrsnulo tijelo jest ono koje je bilo raspeto i nosi znakove njegove Muke, ali već ima udjela u božanskome životu, sa svojstvima proslavljenoga tijela. Stoga je uskrsli Isus i savršeno slobodan ukazivati se svojim učenicima kako i gdje hoće i u različitim obličjima.

130. Na koji je način Uskrsnuće djelo Presvetoga Trojstva?
Kristovo Uskrsnuće nadnaravan je zahvat samoga Boga. U njemu tri Božanske Osobe djeluju zajedno prema onome što im je vlastito. Otac očituje svoju moć, Sin »ponovno uzima« život koji bijaše dragovoljno položio (Iv 10,17), sjedinjujući svoju dušu i tijelo, koje Duh oživljuje i proslavljuje.

131. Koji je smisao i spasotvorno značenje Uskrsnuća?
Uskrsnuće je vrhunac i ispunjenje Utjelovljenja. Ono potvrđuje Kristovo božanstvo, kao i sve što je on učinio i naučavao te ostvaruje sva nama dana Božja obećanja. Nadalje, Uskrsnuli, pobjednik nad grijehom i smrću, počelo je našega opravdanja i našega uskrsnuća: već sada nam proviđa milost posinovljenja koja je stvarno dioništvo u njegovu životu jedinorođenoga Sina, a zatim, na koncu vremena, on će uskrisiti naša tijela.

»ISUS, UZAŠAO NA NEBESA, SJEDI O DESNU BOGA OCA SVEMOGUĆEGA«

132. Što je Uzašašće?
Nakon četrdeset dana tijekom kojih se apostolima ukazivao pod prilikom obična čovještva, pod kojim se krila slava Uskrsnuloga, Krist uzlazi na nebesa i sjedi o desnu Očevu. On je Gospodin koji već vlada svojim čovještvom u vječnoj slavi Sina Božjega i neprestance nas zagovara kod Oca. Šalje nam Duha i daje nam nadu da ćemo jednom prispjeti k njemu koji nam je pripravio mjesto.

»ODAKLE ĆE DOĆI SUDITI ŽIVE I MRTVE«

133. Kako Gospodin Isus sada kraljuje?
Gospodar svemira i povijesti, Glava svoje Crkve, proslavljeni Krist otajstveno je nazočan na zemlji gdje je u Crkvi njegovo Kraljevstvo već prisutno kao klica i početak. Jednoga će se dana vratiti u slavi, ali ne znamo kada. Zato živimo u budnosti moleći: »Dođi, Gospodine« (Otk 22,20).

134. Kako će se zbiti Gospodnji slavni dolazak?
Nakon posljednjega kozmičkog potresa ovoga svijeta koji prolazi, slavni Kristov dolazak zbit će se s konačnim slavodobićem Boga u dolasku (paruziji) i s posljednjim Sudom. Tako će se ispuniti kraljevstvo Božje.

135. Kako će Krist suditi žive i mrtve?
Krist će suditi moću koju je stekao kao Otkupitelj svijeta, koji je došao spasiti ljude. Tajne srdaca bit će otkrivene, kao i ponašanje svakoga pojedinca prema Bogu i prema bližnjemu. Svaki će čovjek već prema svojim djelima biti ispunjen životom ili osuđen za vječnost. Tako će se ostvariti »punina Krista« (Ef 4,13) u kojemu će »Bog biti sve u svima« (1 Kor 15,28).

 
Povezani članci :

» Molitva Gospodnja

578. Kako je nastala molitva Oče naš?Ovu nezamjenjivu kršćansku molitvu, Oče naš, naučio nas je Isus kada ga je jedan učenik, vidjevši ga u molitvi, zamolio: »Nauči nas moliti« (Lk 11,1). Liturgijska tradicija Crkve uvijek se služila...

» Borba molitve

572. Zašto je molitva borba?Molitva je railosni dar, ali uvijek pretpostavlja naš odlučan odgovor jer se molitelj bori protiv sama sebe, protiv okoline i posebice protiv Napasnika koji sve čini da ga odvrati od molitve. Borba molitve je...

» Izražaji molitve

564. Na koji su način sveci voditelji u molitvi?Sveci su nam uzori molitve, a od njih također tražimo da kod Presvetoga Trojstva posreduju za nas i za cijeli svijet. Njihov je zagovor najviša služba koju iskazuju u Božjemu naumu. U općinstvu...

» Molitvena predaja i put molitve

557. Koliko je za molitvu važna predaja?U Crkvi Duh Sveti živom predajom uči djecu Božju moliti. Naime, molitva se ne svodi na spontan izričaj nutarnjega poriva, nego uključuje razmatranje i proučavanje te razumijevanje duhovnih stvarnosti...

» Molitva u punini vremena i vremenu Crkve

541. Od koga je Isus naučio moliti?Svojim ljudskim srcem Isus je naučio moliti od svoje majke i od židovske predaje. No, njegova molitva provire iz tajnoga vrela jer je vječni Sin Božji koji u svome svetom čovještvu svome Ocu upravlja...

» Molitva u kršćanskom životu

534. Što je molitva?Molitva je uzdignuće duše k Bogu ili iskanje od Boga primjerenih dobara sukladnih njegovoj volji. Ona je uvijek dar Boga koji dolazi čovjeku ususret. Kršćanska je molitva osoban i živ odnos Božje djece s neizmjerno dobrim...

» Deseta zapovijed: Ne poželi nikakve tuđe stvari

531. Što zahtijeva, a što zabranjuje deseta zapovijed?Ova zapovijed, koja upotpunjuje prethodnu, zahtijeva nutarnji stav poštivanja tuđega vlasništva, a zabranjuje pohlepu i neurednu gramzljivost za tuđim dobrima, kao i zavist, tj. žalost...

» Deveta zapovijed: Ne poželi tuđe žene

527. Što deveta zapovijed zahtijeva?Deveta zapovijed zahtijeva da se pobijedi tjelesna požuda u mislima i željama. Borba protiv te požude ostvaruje se čišćenjem srca i prakticiranjem krjeposti umjerenosti.528. Što deveta zapovijed...

» Osma zapovijed: Ne svjedoči lažno

521. Što je čovjek dužan prema istini?Svaka je osoba pozvana na iskrenost i istinoljubivost u djelovanju i govorenju. Svakome je dužnost tražiti istinu i uz nju prianjati, ravnajući vlastiti život prema zahtjevima istine. U Isusu Kristu...

» Sedma zapovijed: Ne ukradi

503. Što poučava sedma zapovijed?Ona poučava opću namjenu i raspodjelu te privatno vlasništvo dobara i poštivanje osoba, njihovih dobara i cjelovitosti stvorenja. Na ovoj zapovijedi Crkva temelji i svoj socijalni nauk koji podrazumijeva...

» Šesta zapovijed: Ne učini preljuba

487. Koja je zadaća ljudske osobe s obzirom na vlastiti spolni identitet?Bog je čovjeka stvorio kao muško i žensko, s jednakim osobnim dostojanstvom, i u nj upisao poziv na ljubav i zajedništvo. Svatko treba prihvatiti svoj spolni identitet...

» Peta zapovijed: Ne ubij

466. Zašto ljudski život treba poštivati?Zato što je svet. Od sama početka uključuje Božje stvoriteljsko djelo i zauvijek ostaje u osobitu odnosu sa Stvoriteljem, svojom jedinom svrhom. Nikome nije dopušteno izravno uništiti nijedno...