gototopgototop

Sakrament bolesničkog pomazanja Ispis

313. Kako se u Starome zavjetu živjela bolest?
U Starome zavjetu čovjek u bolesti doživljava svoju ograničenost i istodobno uviđa kako je bolest tajnovito vezana uz grijeh. Proroci su naslućivali da ona može imati i otkupiteljsku vrijednost za svoje i za grijehe drugih. Tako se bolest živjela pred Bogom, od koga je čovjek molio ozdravljenje.

314. Kakvo je značenje Isusova suosjećanja s bolesnicima?
Isusovo suosjećanje s bolesnima i njegova brojna iscjeljenja nemoćnika očit su znak daje s njim došlo kraljevstvo Božje, dakle i pobjeda nad grijehom, patnjom i smrću. Svojom mukom i smrću on daje patnji nov smisao: sjedinjena s njegovom, patnja može za nas i za druge postati sredstvom očišćenja i spasenja.

315. Kako se Crkva odnosi prema bolesnicima?
Primivši od Gospodina zapovijed da bolesne liječi, Crkva se trudi izvršiti je brigom za bolesnike i zagovomom molitvom kojom ih prati. Ona ima poseban sakrament za bolesnike koji je sam Krist ustanovio, a potvrdio sveti Jakov: »Boluje li tko među vama, neka k sebi dozove starješine Crkve! Oni neka mole nad njim mažući ga uljem u ime Gospodnje« (Jak 5,14-15).

316. Tko može primiti sakrament bolesničkoga pomazanja?
Može ga primiti vjernik koji se zbog bolesti ili starosti nalazi na početku smrtne pogibelji. Isti vjernik može ga primiti više puta ako nastupi pogoršanje bolesti ili ako nastupi druga teška bolest. Slavljenju ovoga sakramenta treba po mogućnosti prethoditi bolesnikova osobna ispovijed.

317. Tko podjeljuje ovaj sakrament?
Samo svećenici (biskupi i prezbiteri) mogu dijeliti sakrament bolesničkoga pomazanja.

318. Kako se slavi ovaj sakrament?
Bitna radnja u slavlju ovoga sakramenta jest pomazanje bolesnika uljem koje je, po mogućnosti, blagoslovio biskup, na čelu i rukama (po rimskome obredu, ali i na drugim dijelovima tijela u drugim obredima), koje je popraćeno svećenikovom molitvom kojom zaziva posebnu milost ovoga sakramenta.

319. Koji su učinci ovoga sakramenta?
On podjeljuje posebnu milost koja bolesnika tješnje sjedinjuje s Kristovom mukom, za njegovo dobro i dobro cijele Crkve, darujući mu utjehu, mir, ohrabrenje, kao i oproštenje grijeha, ako se bolesnik nije mogao ispovjediti. Ovaj sakrament katkada, ako je to Božja volja, vraća i tjelesno zdravlje. U svakom slučaju, ovo pomazanje bolesnika pripravlja za prijelaz u Očev dom.

320. Što je popudbina?
Popudbina je euharistija koju primaju oni koji su na izlazu iz ovoga života i spremaju se ući u život vječni. Primljena u trenutku prijelaza s ovoga svijeta Ocu, pričest Tijela i Krvi umrloga i uskrsnuloga Krista sjeme je vječnoga života i snaga uskrsnuća.
Sakramenti u službi zajedništva i poslanja

 
Povezani članci :

» Molitva Gospodnja

578. Kako je nastala molitva Oče naš?Ovu nezamjenjivu kršćansku molitvu, Oče naš, naučio nas je Isus kada ga je jedan učenik, vidjevši ga u molitvi, zamolio: »Nauči nas moliti« (Lk 11,1). Liturgijska tradicija Crkve uvijek se služila...

» Borba molitve

572. Zašto je molitva borba?Molitva je railosni dar, ali uvijek pretpostavlja naš odlučan odgovor jer se molitelj bori protiv sama sebe, protiv okoline i posebice protiv Napasnika koji sve čini da ga odvrati od molitve. Borba molitve je...

» Izražaji molitve

564. Na koji su način sveci voditelji u molitvi?Sveci su nam uzori molitve, a od njih također tražimo da kod Presvetoga Trojstva posreduju za nas i za cijeli svijet. Njihov je zagovor najviša služba koju iskazuju u Božjemu naumu. U općinstvu...

» Molitvena predaja i put molitve

557. Koliko je za molitvu važna predaja?U Crkvi Duh Sveti živom predajom uči djecu Božju moliti. Naime, molitva se ne svodi na spontan izričaj nutarnjega poriva, nego uključuje razmatranje i proučavanje te razumijevanje duhovnih stvarnosti...

» Molitva u punini vremena i vremenu Crkve

541. Od koga je Isus naučio moliti?Svojim ljudskim srcem Isus je naučio moliti od svoje majke i od židovske predaje. No, njegova molitva provire iz tajnoga vrela jer je vječni Sin Božji koji u svome svetom čovještvu svome Ocu upravlja...

» Molitva u kršćanskom životu

534. Što je molitva?Molitva je uzdignuće duše k Bogu ili iskanje od Boga primjerenih dobara sukladnih njegovoj volji. Ona je uvijek dar Boga koji dolazi čovjeku ususret. Kršćanska je molitva osoban i živ odnos Božje djece s neizmjerno dobrim...

» Deseta zapovijed: Ne poželi nikakve tuđe stvari

531. Što zahtijeva, a što zabranjuje deseta zapovijed?Ova zapovijed, koja upotpunjuje prethodnu, zahtijeva nutarnji stav poštivanja tuđega vlasništva, a zabranjuje pohlepu i neurednu gramzljivost za tuđim dobrima, kao i zavist, tj. žalost...

» Deveta zapovijed: Ne poželi tuđe žene

527. Što deveta zapovijed zahtijeva?Deveta zapovijed zahtijeva da se pobijedi tjelesna požuda u mislima i željama. Borba protiv te požude ostvaruje se čišćenjem srca i prakticiranjem krjeposti umjerenosti.528. Što deveta zapovijed...

» Osma zapovijed: Ne svjedoči lažno

521. Što je čovjek dužan prema istini?Svaka je osoba pozvana na iskrenost i istinoljubivost u djelovanju i govorenju. Svakome je dužnost tražiti istinu i uz nju prianjati, ravnajući vlastiti život prema zahtjevima istine. U Isusu Kristu...

» Sedma zapovijed: Ne ukradi

503. Što poučava sedma zapovijed?Ona poučava opću namjenu i raspodjelu te privatno vlasništvo dobara i poštivanje osoba, njihovih dobara i cjelovitosti stvorenja. Na ovoj zapovijedi Crkva temelji i svoj socijalni nauk koji podrazumijeva...

» Šesta zapovijed: Ne učini preljuba

487. Koja je zadaća ljudske osobe s obzirom na vlastiti spolni identitet?Bog je čovjeka stvorio kao muško i žensko, s jednakim osobnim dostojanstvom, i u nj upisao poziv na ljubav i zajedništvo. Svatko treba prihvatiti svoj spolni identitet...

» Peta zapovijed: Ne ubij

466. Zašto ljudski život treba poštivati?Zato što je svet. Od sama početka uključuje Božje stvoriteljsko djelo i zauvijek ostaje u osobitu odnosu sa Stvoriteljem, svojom jedinom svrhom. Nikome nije dopušteno izravno uništiti nijedno...