358. Što je temelj ljudskome dostojanstvu?
Temelj dostojanstvu ljudske osobe jest to što je stvorena na sliku i priliku Božju. Obdarena duhovnom i besmrtnom dušom, razumom i slobodnom voljom, ljudska je osoba usmjerena prema Bogu te dušom i tijelom pozvana na vječno blaženstvo.

359. Kako čovjek postiže blaženstvo?
Čovjek postiže blaženstvo Kristovom milošću koja ga čini dionikom božanskoga života. Krist u evanđelju svojima pokazuje put koji vodi u sreću bez kraja: blaženstvo. Kristova milost djeluje i u svakome čovjeku koji, slijedeći ispravnu savjest, traži i ljubi što je pravo i dobro, a izbjegava zlo.

360. Zašto su nam Blaženstva toliko važna?
Blaženstva su u središtu Isusova propovijedanja, preuzimaju i dovode do ostvarenja Božja obećanja dana počevši od Abrahama. Ona ocrtavaju samo Isusovo lice i obilježavaju istinski kršćanski život te čovjeku otkrivaju konačnu svrhu njegova djelovanja: vječno blaženstvo.

361. U kakvu su odnosu Blaženstva s ljudskom čežnjom za srećom?
Ona odgovaraju urođenoj čežnji za srećom koju je Bog čovjeku usadio u srce da ga privuče k sebi, jer je samo on može ispuniti.

362. Što je vječno blaženstvo?
To je gledanje Boga u vječnome životu u kojemu ćemo u punini biti »dionici božanske naravi« (2 Pt 1,4), Kristove slave i uživanja trojstvenoga života. Blaženstvo nadilazi ljudske sposobnosti: ono je nadnaravan i nezaslužen Božji dar, kao i milost koja k njemu vodi. Obećano nas blaženstvo stavlja pred presudne moralne odluke glede zemaljskih dobara potičući nas da Boga ljubimo iznad svega.

363. Što je sloboda?
Sloboda je od Boga darovana moć djelovati ili ne djelovati, činiti ovo ili ono i tako samostalno izvršavati namjeravane čine. Sloboda je obilježje doista ljudskih čina. Što se više čini dobro, to više se postaje slobodan. Sloboda postiže svoje savršenstvo onda kada je usmjerena prema Bogu, najvišemu Dobru i našemu Blaženstvu. Sloboda uključuje i mogućnost izbora između dobra i zla. Odabir zla zloporaba je slobode koja vodi u ropstvo grijeha.

364. Kakav je odnos između slobode i odgovornosti?
Sloboda čini čovjeka odgovornim za vlastite čine u mjeri u kojoj su voljni, makar ubrojivost i odgovornost za neki čin mogu biti smanjene i ponekad dokinute neznanjem, nepažnjom, pretrpljenim nasiljem, strahom, neumjerenim strastima i navikama.

365. Zašto svaki čovjek ima pravo na slobodu djelovanja?
Pravo na slobodu djelovanja vlastito je svakome čovjeku jer je neodvojivo od njegova dostojanstva ljudske osobe. Stoga to pravo treba uvijek poštivati, posebice na ćudorednome i religijskom planu, a mora biti građanski priznato i zaštićeno u granicama općega dobra i pravedna javnog poretka.

366. Kako se ljudska sloboda smješta u red spasenja?
Zbog istočnoga grijeha naša je sloboda oslabljena. To je slabljenje postalo još izraženije kasnijim grijesima. Ali »za slobodu nas Krist oslobodi« (Gal 5,1). Svojom milošću Duh Sveti nas vodi duhovnoj slobodi da nas učini svojim slobodnim suradnicima u Crkvi i u svijetu.

367. Koji su izvori moralnosti ljudskih čina?
Moralnost ljudskih čina ovisi o trima izvorima: o izabranu objektu, tj. o pravome ili prividnu dobru; o nakani subjekta koji djeluje, tj. o svrsi radi koje izvršava čin; o okolnostima čina, uključujući i posljedice.

368. Kada je čin moralno dobar?
Čin je moralno dobar kada istodobno pretpostavlja dobrotu objekta, svrhe i okolnosti. Izabrani objekt može sam pokvariti svu radnju, makar nakana i bila dobra. Nije dopušteno činiti zlo da se postigne dobro. Zla svrha kvari čin, i kada mu je objekt u sebi dobar. Naprotiv, dobra svrha ne čini dobrim neko ponašanje koje je po svome objektu zlo, jer cilj ne opravdava sredstva. Okolnosti mogu umanjiti ili povećati počiniteljevu odgovornost, ali ne mogu promijeniti moralnu kakvoću samih čina; nikada ne mogu učiniti dobrim neki u sebi zao čin.

369. Postoje li čini koji nisu nikada dopušteni?
Ima čina koje je uvijek grješno izabrati zbog njihova objekta (primjerice psovka, ubojstvo i preljub). Njihov je izbor nered volje, tj. moralno zlo koje se ne može opravdati pozivanjem na dobro koje bi eventualno iz njega moglo poteći.